S ciljem
daljeg jačanja dijaloga o reformi javne uprave kao jednog od ključnih
prioriteta u procesu proširenja, u Mostaru je održana dvodnevna regionalna
konferencija pod nazivom „Dobro upravljanje na zapadnom Balkanu“, koju je
organizovala Regionalna škola za javnu upravu (ReSPA)
u saradnji sa Ministarstvom pravde Bosne i Hercegovine.
Konferencija je okupila
80 učesnika: ministre nadležne za pitanja javne uprave; predstavnike
ministarstava finansija; nacionalne IPA koordinatore Zapadnog Balkana; visoke
predstavnike državnih administracija koji se bave reformom javne uprave,
menadžmentom u javnim finansijama i evropskim integracijama; predstavnike
Evropske komisije (Generalni direktorat za politiku susjedstva i pregovore o
proširenju - DG NEAR i Delegacije Evropske unije u BiH); OECD/SIGMA; Vijeća za
regionalnu saradnju (RCC), Regionalne antikorupcijeske inicijative (RAI), Centra
za bezbjednosnu saradnju (RACVIAC); međunarodnih organizacija, organizacija
civilnog društva i ostalih partnera.
Dobro upravljanje je
zahtjev reforme javne uprave koja, uz vladavinu prava i ekonomsko upravljanje,
ostaje ključna reforma i strateški prioritet na Zapadnom Balkanu. U ovom
kontekstu, glavne teme o kojima se raspravljalo na konferenciji odnosile su se
na strateški okvir reforme javne uprave i njegovu finansijsku održivost,
kvalitet planiranja i koordinaciju politika, monitoring i izvještavanje o
sprovođenju ovih strategija, kao i odgovarajuća finansijska pomoć EU za podršku
reformama.
Tokom gotovo osam
godina postojanja, glavni cilj ReSPA je bio pomoć vladama u regionu da izgrade
jače administrativne kapacitete za uspješno sprovođenje zahtjeva vezanih za
proces pridruživanja EU i za razvoj moderne, stručne i kompetentne javne
službe.
Na otvaranju regionalne
konferencije, Ratka Sekulović,
direktorka ReSPA, rekla je da se, iako je tokom godina postignut značajan
napredak, Zapadni Balkan i dalje suočava s važnim izazovima u pogledu javnog
upravljanja. „Dok sve članice ReSPA (osim BiH) imaju nove strategije reforme
javne uprave, strateški planovi ne prate uvijek reformu u svoj njenoj
složenosti. Naročito je potrebno dodatno poboljšati kapacitete za sprovođenje i
nadzor. Prenošenje načela dobrog upravljanja u svakodnevnu praksu naših
administracija je od suštinske važnosti za uspjeh u političkim i ekonomskim
reformama i izgradnji temelja za primjenu pravila i standarda EU”, naglasila je Sekulović.
U želji za što bržim
sprovođenjem reformskih aktivnosti, često se zanemaruje da su za to potrebni
ljudi – državni službenici, koji imaju adekvatnu stručnost i znanja u oblastima
strateškog planiranja, izrade procjena učinka propisa i politika, javnih
konsultacija, međuinstitucionalnih konsultacija i koordinacije. „Upravo su ti,
visoko stručni i znanjem potkovani državni službenici, temelj za sprovođenje
reformskih aktivnosti; a sve države regiona, uključujući Bosnu i Hercegovinu,
godinama se bore s problemom nedovoljnih ljudskih kapaciteta i potencijala za
sprovođenje suštinskih reformi“, kazao je Josip Grubeša, ministar pravde Bosne i Hercegovine i predsjedavajući Upravnom
odboru ReSPA na ministarskom nivou.
“Jasno je da reformski
procesi iziskuju velika finansijska sredstva, a svjesni smo činjenice da
nijedna država regiona nema neograničena sredstva na raspolaganju. Upravo zbog
toga potrebno je staviti akcenat i na finansijsko planiranje i upravljanje
javnim finansijama, jer ukoliko dobro isplaniramo, onda ćemo imati adekvatan
temelj za osiguranje sredstava EU, ali i drugih donatora, za podršku
sprovođenju reformskih aktivnosti”, naglasio je ministar Grubeša.
Khaldoun Sinno, zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i
Hercegovini, istakao je da je EU snažno uvjerena da regionalna saradnja
doprinosi izgradnji dugoročnog trajnog odgovora na izazove na Zapadnom Balkanu.
„Snažno upravljanje i djelotvorne javne uprave su ključni za rješavanje svih
tih regionalnih prioriteta i bavljenje reformskim prioritetima na vašem putu ka
evropskoj integraciji. Postoji takođe jaka veza između ekonomskog razvoja i
rasta, i kvaliteta upravljanja“, rekao je g. Sinno.
Sumirajući nalaze
Evropske komisije iz paketu proširenja za 2018. godinu usvojenom u aprilu, g.
Sinno je rekao da je Zapadni Balkan jasno na pravom putu, ali još uvijek ga
čeka mnogo izazova. „Jasno je da će naš pristup 'Osnove na prvom mjestu'
donijeti željene rezultate samo ako su zemlje ozbiljno predane sveobuhvatnom,
ambicioznom i vjerodostojnom programu unutrašnjih reformi. Kontinuirana
politička predanost, snažna međuinstitucionalna koordinacija i povećana
transparentnost i angažovanje spoljnih subjekata su zato neophodni za ostajanje
na pravom putu“, zaključio je g. Sinno.
“Poređenje dobrih i
loših iskustava mora se održati na političkom i tehničkom nivou, redovno i uz
podršku istraživanja i obuke. ReSPA je mjesto na kome treba biti radi
regionalne saradnje. EU postavlja važne podsticaje kroz podršku, finansiranje i
omogućavanje pristupa. Razmjena prvenstveno znači nadahnuće, a ne pronalaženje
jednakog rješenja za sve. Jednom kad se načeli dobre vladavine dogovore,
radi se samo o sprovođenju“, rekao je u svom uvodnom obraćanju Rolf
Alter iz Škole upravljanja Hertie u Berlinu.
Neki od zaključaka i preporuka sa konferencije:
Pridržavanje koncepta
dobre vladavine, u odnosu na pripremu i usvajanje strateškog okvira za reformu
javne uprave na Zapadnom Balkanu, zahtijeva primjenu instrumenata i modaliteta koji
omogućavaju stalnu modernizaciju javne uprave i poboljšanja u pružanju javnih
usluga.
U pogledu finansijske
održivosti javnih politika, na konferenciji je dosljedno i djelotvorno
upravljanje javnim finansijama naglašeno kao važnan dio procesa reforme javne
uprave, koja ostaje jedan od temeljnih elemenata politike integracije u EU.
Prepoznajući važnost
javnog nadzora nad sprovođenjem strategija, vladama zemalja Zapadnog Balkana se
preporučuje da osiguraju aktivno objavljivanje izvještaja o monitoringu, i da
omoguće konzistentniju uključenost civilnog društva u monitoring i
izvještavanje. Takođe, prakse uključivanja podataka koje pruža civilno društvo
za vladine izvještaje o monitoringu, kao i organizovanje javnih rasprava o
sprovođenju strategija reforme javne uprave i upravljanje javnim finansijama,
pokrenute u nekim zemljama, treba aktivnije popularisati širom Zapadnog Balkana
kao model dobre prakse.
Dogovoreno je
podsticanje razmjene iskustava među članicama ReSPA u razvoju ICT rješenja za
sisteme planiranja, uz podršku različitih donatorskih organizacija.
Uvođenje budžetske
podrške EU kao novog modaliteta pomoći procjenjuje se kao korisno za
poboljšanje koordinacije politika, strateško planiranje i sprovođenje IPA
fondova.