Državni zatvor u Vojkovićima, iako
završen u decembru prošle godine, kada ga je i zvanično od izvođača radova
preuzelo Ministarstvo pravde BiH, još nije pušten u rad. Kad će biti - ne zna
se.
Kamen temeljac za ovaj
pompezno najavljivani projekat postavljen je daleke 2006. godine. Prvi
ozbiljniji radovi su počeli tek sedam godina kasnije. U međuvremenu su se
smjenjivali brojni problemi, cijena izgradnje je više puta povećavana, da bi se
12 godina kasnije, kada je zatvor konačno i izgrađen, pojavio problem s
tehničkim prijemom. Općina Istočna Ilidža je, umjesto prvobitno dogovorene
cijene tehničkog prijema, tražila postotak od ukupne investicije, te se došlo
do cifre od 530.000 KM, što je pet puta više od cijene koja je bila
planirana.
Josip
Grubeša, ministar pravde BiH, za Faktor kaže da je na pomolu rješenje i ovog
problema, s obzirom na to da je Okružni sud u Istočnom Sarajevu takvu odluku
načelnika Općine Istočna Ilidža stavio van snage, a tu odluku je potvrdilo i
entitetsko Ministarstvo za prostorno uređenje, graditeljstvo i ekologiju.
-
Ministarstvo pravde BiH sada dogovara cijenu tehničkog prijema sa firmom koju
je odredila već ranije Općina Istočna Ilidža. S obzirom na to da se dogovaraju
dvije strane teško je govoriti o konačnoj cijeni koja će tu biti - kaže
Grubeša, ali ističe i da bez obzira na to kolika cijena u konačnici bude
određena, Bosnu i Hercegovinu najviše košta nestavljanje zatvora u funkciju.
Zatvor će služiti da u njemu
svoje kazne izdržavaju osuđenici Suda BiH, kojih trenutno ima 482 i koji su
smješteni u neki od entitetskih zatvora, a za šta država plaća naknadu
entitetima.
Što
se tiče uvjeta u samom zatvoru, od početka njegove izgradnje govori se o
evropskim standardima u tretiranju zatvorenika. Ministar Grubeša nam je
pojasnio šta to u praksi zaista i znači.
Jedan
od glavnih standarda je taj da na ćelijama uopće nema rešetki. Pored toga,
zatvor ima mogućnost da svaka ćelija, koja je površine 12 kvadratnih metara,
(koliko iznosi evropski standard), ima svoj sanitarni čvor, svaka ćelija ima
toplu vodu, mogućnost pristupa internetu, gledanja televizije, korištenja
frižidera...
-
Zatvorenik ima mogućnost praktički svih onih normalnih aktivnosti koje se vode
u "normalnom" životu, jasno uz dobro ponašanje i prema kazni koju je
dobio. Sve ovisi o tome kakva je kazna, odnosno šta je taj zatvorenik učinio.
Imamo četiri bloka, s tim da u ovom bloku A će biti samice - čak su tu i gumene
prostorije... Sve ovisi o tome za šta je neko osuđen i kako se ponaša u zatvoru
- kaže Grubeša.
Iz tog razloga su, kako kaže,
obišli mnoge zatvore u okruženju i šire.
-
Tu smo vidjeli kako stvari funkcioniraju, pokupili iskustva, razgovarali sa
njihovim ljudima koji vode zatvorske sisteme, koji su ogromni u poređenju sa
našim trenutnim stanjem i dobili svu moguću podršku i pomoć, čak i u
materijalnom smislu. Nemam nikakvu bojazan da će zatvor, kada bude jednog dana
otvoren, a vjerujem do kraja godine da će biti u punom svom kapacitetu, biti
zatvor pravog evropskog standarda - kaže naš sagovornik.
Ono o čemu se mora voditi
računa, kako kaže ministar, jeste da se ne napravi niti jedna pogreška u
stavljanju zatvora u funkciju.
-
Mi zatvor nismo gradili posljednjih 100 godina. Kako nemamo iskustva, moramo
biti vrlo pažljivi i oprezni, jer zatvor je jedna vrlo bitna poluga u vladavini
prava i pravnoj državi - kaže Grubeša.
Ministar kaže
da će i nakon što konačno jednog dana zatvor bude stavljen u funkciju, s
obzirom na to da ima kapacitet za prijem 350 zatvorenika, dio njih i dalje
kazne morati izdržavati u entitetskim zavodima.
-
Samim tim mi moramo povećati kapacitet zatvora. Kapacitet zatvora ćemo povećati
na način da ćelije koje su jednokrevetne pretvorimo u dvokrevetne. Osim toga,
nemamo uopće zatvorskih čuvara na nivou BiH - kaže ministar.
Kako
nam je pojasnio, većina čuvara koji rade u entitetskim zavodima nije zainteresirana
za posao u državnom zatvoru, s obzirom na to da su plaće na državnom manje nego
na entitetskom nivou i da ljudi koji godinama rade u tim zatvorima ne žele
mijenjati mjesto prebivališta i slično.
- Mi moramo itekako voditi
računa o izboru ljudi koji će raditi u zatvoru. Moramo primiti ljude koji će to
raditi odgovorno, kvalitetno, profesionalno, jer se radi o zatvorenicima koji u
prosjeku imaju 10 godina i devet mjeseci zatvora. Mora se tu biti vrlo
osjetljiv, jer ne možemo sada ako gradimo nešto iz temelja, da te temelje
napravimo na klimavim nogama - kaže Grubeša.
U
međuvremenu je, kaže, upućen u proceduru Zakon o izvršenju kaznenih sankcija
kojim se mijenja uređenje rukovodstva zatvora.
-
Dosadašnji zakon je govorio o tome da će biti samo jedan upravnik, međutim mi
na nivou BiH imamo sve institucije koje su tripartitne i u tom smjeru idu i ove
izmjene, plus neke druge izmjene koje se ne tiču konkretno zatvora - kaže
Grubeša.
Ministar
kaže i da se išlo na poboljšanje zakonske regulative što se tiče izvršenje
kaznenih sankcija i imenovanje v.d. upravnika.
-
V.d. upravnika nam je bitan zbog svih ovih ranije spomenutih stavki da moramo
osposobiti ljude koji će raditi u zatvoru, moramo napraviti medicinski blok,
napraviti posebno organizirane edukacije što se tiče pedagoga, psihologa,
sociologa... I moramo vidjeti kako ćemo organizirati radni status, odnosno
kako ćemo napraviti zanimaciju unutar zatvora. Nemojmo zaboraviti da se radi
zatvor kao jedan mali grad. Ljudi unutra i žive i spavaju i umiru. Nije lako
doći, prerezati vrpcu i reći: "Danas je zatvor otvoren" - kaže
ministar.
Dodaje
da će se truditi da se zatvor otvara blok po blok iz razloga što je
Ministarstvo već od 1. decembra prošle godine preuzelo zatvor od izvođača
radova.
- Puna četiri mjeseca mi
nismo koristili zatvor, jer ne znamo da li nam sve fukcionira u njemu, ne
možemo dovesti zatvorenike, a utvrditi da nešto nije uredu. Gdje ćemo onda sa
zatvorenicima, moramo ih ponovo seliti, a nemamo taj luksuz. Iz tog razloga
moramo biti oprezni sa otvaranjem - kaže Grubeša i ističe da se izbog toga
mora što prije doći do upravnika, potom pravilnika o sistematizaciji radnih
mjesta u zatvoru, te donijeti sve potrebne pravilnike koji se tiču života u
zatvoru kako bi zatvor mogao funkcionirati u punom kapacitetu.
U
državnom zatvoru postoji pet hala od 250 do 300 kvadratnih metara koje su
opremljene svim priključcima tako da se može bilo šta proizvoditi unutar unutar
zatvora.
-
Nastojat ćemo da napravimo mogućnost da to što zatvorenici naprave se može
plasirati na neki način na tržište. Njima se time daje motivacija da rade i
samim tim da zarade neki novac unutar zatvora, jer, kako sam rekao, dugo godina
su naši zatvorenici osuđeni - kaže ministar Grubeša.
Zatvorenici
će imati mogućnost i da se školuju, bit će organizirane osnovna i srednja
škola, a morat će im se omogućiti i da se visoko obrazuju.
-
Zatvor kao institucija, imat će sve moguće na dispoziciji ljudima koji su
zatvoreni unutra, da su im zagarantirana sva ljudska prava, a jedino što im
nije zagarantirano, to je boravak na slobodi - zaključuje Grubeša.
U
gradnju prvog državnog zatvora u BiH uloženo je oko 50 miliona maraka.
Riječ je o projektu koji je rađen po najsavremenijim svjetskim standardima
gradnje kaznenopopravnih ustanova i prva je takva građevina napravljena u BiH.
Kompleks
"najmodernijeg i najsigurnijeg zatvora u Evropi" prostire se na
površini od 24.000 metara kvadratnih. Čini ga deset objekata, a osim objekata u
koje će biti smješteni zatvorenici i pritvorenici, tu će biti smješteni
bolnica, kuhinja, sportska sala, radionica, mrtvačnica, kantina, prostor za
vjerske potrebe i druge sadržaje.