Na prijedlog Ministarstva pravde BiH, Vijeće ministara BiH je utvrdilo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, kojim se definiše pojam javnog poticanja na nasilje i mržnju.

Navodi se da „tko putem štampe, radija, televizije, kompjuterskih sistema ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima poziva na nasilje i mržnju usmjerenu protiv skupine ili nekog člana takve skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, spol, spolno opredjeljenje, rodni identitet, invaliditet ili bilo koje druge osobine, u slučaju kada je počinjenje izvršeno na način koji će poticati na nasilje i mržnju protiv skupine osoba ili člana neke skupine, o čemu odlučuje sud, kaznit će se kaznom zatvora najmanje jednu godinu“.

Kaznom iz prethodnog stavka kaznit će se „i tko na način kojim se potiče na nasilje ili mržnju protiv skupine ljudi ili nekog člana takve skupine zbog njihove rase, boje kože, vjeroispovijesti, porijekla ili nacionalne ili etničke pripadnosti, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili bilo koje druge osobine javno odobrava, poriče ili grubo umanjuje, pravomoćnom odlukom međunarodnog ili domaćeg suda utvrđen zločin genocida, zločin protiv čovječnosti i ratni zločin iz članaka 6., 7. i 8. Statuta stalnog Međunarodnog krivičnog suda ili zločin iz članka 6. Povelje Međunarodnog vojnog suda, pridružene Londonskom sporazumu od 8. avgusta 1945. godine i drugog međunarodnog suda koji prihvaća Bosna i Hercegovina“.

Prijedlogom zakona je definirano da se kazna zatvora zamjenjuje novčanom kaznom tako što se svaki dan izrečene kazne zatvora izjednačava sa 100 KM novčane kazne. Zakonske odredbe koje regulišu zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom neće se primjenjivati na počinioce krivičnih djela protiv integriteta BiH i krivičnih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom.

Predloženim zakonom je predviđeno izvršavanje kazne „kućnim zatvorom s elektroničkim nadzorom“, čime bi se uštedjela znatna finansijska sredstva i rasteretili zatvorski sistem i ljudski resursi. Ovakav način izvršenja kazne zatvora primjenjivao bi se za osobe koje su osuđene na kaznu zatvora do jedne godine, što podrazumijeva da se radi o lakšim krivičnim djelima. Ovaj način izdržavanja kazne znatno će doprinijeti pravodobnom upućivanju na izdržavanje kazne zatvora počinitelja osuđenih na duže kazne, odnosno teža krivična djela.

Predloženim izmjenama je propisano da osuđeni za krivično djelo protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom može biti uvjetno otpušten nakon izdržane dvije trećine te kazne.

Izmjenama i dopunama Krivičnog zakona propisano je da se amnestija ne može dati za krivična djela protiv integriteta BiH i krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, čime je ispunjena preporuka Radne skupine za prisilne nestanke.

Ministarstvo pravde BiH, kao predlagač, dostavit će Prijedlog zakona Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po skraćenoj zakonodavnoj proceduri.