Vijesti

Ministar pravde BiH Josip Grubeša: Tražimo efikasniju zaštitu novinara i sprječavanje novih napada

30.8.2016


Ministarstvo pravde BiH sačinilo je detaljan Izvještaj o slobodi govora i stanju medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini, koji bi se nakon što ga je potvrdilo Vijeće ministara BiH, 30. avgusta trebao naći pred poslanicima Predstavničkog doma PS BiH.  U intervjuu za Večernji list ministar pravde BiH Josip Grubeša izjavio je da očekuje podizanje svijesti u društvu o stanju temeljnih sloboda pa samim tim i medijskih sloboda, jer kako ističe “ stanje medijskih sloboda u BiH postaje sve alarmantnije”.

Ministre Grubeša, kako ocjenjujete stanje medijskih sloboda u BiH i šta se konkretno navodi u izvještaju koje je sačinilo vaše Ministarstvo?

Javnost u BiH je potpuno svjesna činjenice da stanje tzv. medijskih sloboda u našoj zemlji nažalost nije na zadovoljavajućem nivou. Posljednjih nekoliko godina svjedoci smo sve češćih napada na novinare i medije, a koji nisu adekvatno sankcionisani.  Također, sva relevantni izvještaji domaćih i međunarodnih institucija i organizacija pokazuju da u našoj zemlji ove slobode nisu adekvatno garantovane. Nadam se da će ovaj izvještaj, skrenuti pozornost sa dnevnopolitičkih događanja na činjenicu da, ne samo slobode medija, nego i druge slobode garantovane našim Ustavom ali i međunarodnim konvencijama nisu adekvatno zaštićene. 

Mislite da smo daleko od demokratičnosti o kojoj toliko govorimo?

Pazite, nedavno sam prisustvovao konferenciji koja se bavila pitanjem ravnopravnosti žena u našem društvu. Slagao bih kada bih rekao da su žene izašle za govornicu i rekle da nisu diskriminisane u nekim segmentima života. Iskrenost je bitna. Davno su se države zapada počele boriti za zaštitu novinara a novinari za prava da ispričaju istinitu priču i pri tome budu sigurni i zaštićeni. Par svjetskih poznatih afera u politici ili kriminalnih radnji su otkrili novinari, sa ponosom. To je ono što mi u Bosni i Hercegovini moramo stvoriti, ambijent u kome novinari istraživaju i pričaju one priče koje se moraju čuti, naravno objektivno i istinito, a da se pri tome ne moraju osvrtati preko svog ramena.

Kako mislite da se to može postići?

Prije svega podizanjem svijesti o važnosti ovog pitanja, pitanja prava i sloboda u Bosni i Hercegovini i njihove zaštite. Kada realno sagledate, postoje proklamisana prava i temeljne slobode koje svaki građanin BiH uživa, ali mi danas pričamo o izvještaju Ministarstva pravde BiH u kojem je dovedeno u pitanje pravo na slobodno izražavanje i slobodu govora. Pogledajte samo podatke da je u posljednjih osam godina u Bosni i Hercegovini evidentisano 400 slučajeva uskraćivanja slobode izražavanja i prava novinara, 60 fizičkih napada na novinare i 17 prijetnji smrću. Samo u devet slučajeva donesene su pravosnažne presude od čega su dva napada novinare tretirana kao krivični postupci a ostali kao prekršaji. Iz godine u godinu, Bosna i Hercegovina pada na listi medijskih sloboda.

Mislite da nije problem u zakonima i kakve su vaše preporuke?

BiH ima savremen zakonski okvir koji regulira medije, pa i status novinara, ali kao što sam već spomenuo, on se ne provodi u potpunosti.  Naravno to dovodi do pitanja da li je zakonski okvir adekvatan i dostatan za ovako važan zadatak, zbog toga smo preporučili sačinjavanje analize opravdanosti uvođenja novih krivičnih djela radi efikasnije zaštite novinara tokom obavljanja posla, te uvođenje evidencije o krivičnim djelima napada na novinare. Opet se vraćamo na provođenje zakona, zakon može biti savršen ali ako se ne provodi, isto kao i da ga nema. Upravo zbog toga je u Izvještaju naglašena i uloga tužiteljstva i potreba efikasnog i djelotvornog procesuiranja postojećih napada, možda je preventivno, poželjna i obuka tužitelja za vođenje istraga u predmetima napada na novinare. Dosta toga može da se uradi na zaštiti temeljnih sloboda ali se o tome mora razgovarati i aktivno raditi na provođenju kako propisanih mehanizama zaštite tako i na unaprijeđenu postojećih i uvođenju novih.

Može li onda sama kaznena politika promijeniti situaciju tzv. slobode medija i možemo li uopšte u ovakvim okolnostima govoriti o demokratskom društvu?

Pitanje i jeste da li demokratsko društvo stvara slobodne medije ili je ipak obrnuto.  Naš zadatak je da pooštrenom legislativom maksimalno osiguramo pravo na slobodnu riječ jer nijedan pojedinac ili nositelj vlasti ne treba biti zaštićen od kritike i javnog mišljenja. Građani moraju imati mogućnost da se kritički odnose prema postupcima vlasti i ukazuju na eventualne zlouporabe. Poštovanje slobode medija i novinarstva podrazumijeva i postojanje odgovornosti samih novinara, prije svega za vlastitu etičnost i profesionalnost,  a potom i za promociju  i napredovanje u ostvarivanju ličnih prava i slobode. Naravno kao i drugim oblastima u životu, nije dovoljno da vas neko drugi štiti i garantuje prava, morate se i vi, sukladno etici i životnim vrijednostima, odnositi sa datim pravima sa poštovanjem i učiniti se dostojnim njih.