Zamjenik ministra pravde BiH i šef delagacije BiH pri Moneyvalu, Nezir Pivić objasnio je kako je BiH došla na popis visokorizičnih trećih zemalja sa strateškim nedostacima u vezi s pranjem novca i suzbijanjem finansiranja terorizma i šta znači odluka Evropske komisije.

Navodi da je, da bi se pojasnilo ono što za Bosnu i Hercegovinu predstavlja delistiranje sa EU liste visokorizičnih zemalja za pranje novca i finansiranje terorizma, potrebno pojasniti put koji je Bosna i Hercegovina prošla do skidanja sa sive liste MONEYVAL-a i FATF-a.

Naime, Evropska unija je do sada pratila rad dva nadzorna mehanizma (MONEYVAL I FATF) kada je riječ o borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

2015. godine kada se odlučivalo o rejtingu BiH, Delegacija BiH, na čelu sa zamjenikom ministra pravde uz preduzimanje određenih mjera definisanih Akcionim planom, uspjelia je da Bosni i Hercegovini zadrži tadašnji rejting uz obećanje da će ispuniti ono što  se nalaže Akcionim planom.

Mjere predviđene Akcionim planom nije bilo jednostavno ispuniti, naročito imajući u vidu da je to konkretno podrazumijevalo koordinacijski rad u smislu ujednačenog pristupa i provedbe zadatih aktivnosti.

Zamjenik ministra paravde BiH, Nezir Pivić kazao je da u našoj državnoj organizaciji je zahtjevno ostvariti koordiniran pristup, naročito gdje su za pojedine aktivnosti nadležni niži nivoi vlasti ili provedba zahtjeva jednak pristup nekoliko institucija pri čemu nadležnosti nisu uvijek simetrične u oba entiteta.

Nadalje, pojasnio je da pored vertikalne i horizontalne koordinacije, Delegacija BiH je bili i svojevrsna spona između tehničkog nivoa pripreme aktivnosti i političkog nivoa njihove realizacije. Naglašava da je sa oba nivoa vlasti bila izvrsna saradnja: na tehničkom nivou sa zadovoljstvom istiće da Bosna i Hercegovina raspolaže izvrsnim ekspertima u ovoj oblasti, a na političkom nivou je bilo razumijevanje i podrška nadležnih ministara i predsjedavajućeg Vijeća mininistara. Svi su imali jasan cilj i ono što se zajedno radilo je urodilo plodom da Bosna i Hercegovina bude skinuta sa sive liste Moneyvala u septembru 2015. godine i FATF-a u februaru 2018. godine, a sa malim zakašnjenjem i sa EU liste visokorizičnih zemalja.

Delistiranjem BiH sa EU liste prestaju da važe određeni zahtjevi finansijskih institucija u EU prema klijentima iz Bosne i Hercegovine pri bilo kojoj vrsti poslovnog odnosa.

Pod tim se misli na primjenu specifičnih elemenata poboljšane dubinske analize (due diligence) i uvođenje poboljšanih relevantnih mehanizama izvještavanja ili sistematskog izvještavanja o finansijskim transakcijama. Bosna i Hercegovina će, također, imati mogućnosti da osnuje podružnice ili predstavništva finansijskih institucija iz Bosne i Hercegovine u zemljama EU, ali i da određuje uspostavljanje ogranaka ili predstavništava u Bosni i Hercegovini drugim finansijskim institucijama. Najvažnije je da, pored navedenog, delistiranje znači i da nema više ograničavanja poslovnih odnosa ili financijskih transakcija prema Bosni i Hercegovini, što je bitno za bosanskohercegovačke privrednike, ali i strane investitore i međunarodnu privrednu saradnju.

Delistiranje Bosne i Hercegovine ne znači da je posao završen, jer se oblast borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma razvija u skladu sa novim zahtjevima i izazovima koje pred nas postavljaju kriminalci, pa u tom smislu se pred našu zemlju na međunarodnom nivou postavljaju unaprijeđeni standardi u cilju preveniranja i suzbijanja pojave pranja novca i finansiranja terorizma, naglasio je zamjenik ministra pravde BiH, Nezir Pivić.