S ciljem daljeg jačanja dijaloga o reformi javne uprave kao jednog od ključnih prioriteta u procesu proširenja, u Mostaru je održana dvodnevna regionalna konferencija pod nazivom „Dobro upravljanje na zapadnom Balkanu“, koju je organizovala Regionalna škola za javnu upravu (ReSPA) u saradnji sa Ministarstvom pravde Bosne i Hercegovine. 

 

Konferencija je okupila 80 učesnika: ministre nadležne za pitanja javne uprave; predstavnike ministarstava finansija; nacionalne IPA koordinatore Zapadnog Balkana; visoke predstavnike državnih administracija koji se bave reformom javne uprave, menadžmentom u javnim finansijama i evropskim integracijama; predstavnike Evropske komisije (Generalni direktorat za politiku susjedstva i pregovore o proširenju - DG NEAR i Delegacije Evropske unije u BiH); OECD/SIGMA; Vijeća za regionalnu saradnju (RCC), Regionalne antikorupcijeske inicijative (RAI), Centra za bezbjednosnu saradnju (RACVIAC); međunarodnih organizacija, organizacija civilnog društva i ostalih partnera. 

 

Dobro upravljanje je zahtjev reforme javne uprave koja, uz vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, ostaje ključna reforma i strateški prioritet na Zapadnom Balkanu. U ovom kontekstu, glavne teme o kojima se raspravljalo na konferenciji odnosile su se na strateški okvir reforme javne uprave i njegovu finansijsku održivost, kvalitet planiranja i koordinaciju politika, monitoring i izvještavanje o sprovođenju ovih strategija, kao i odgovarajuća finansijska pomoć EU za podršku reformama.

 

Tokom gotovo osam godina postojanja, glavni cilj ReSPA je bio pomoć vladama u regionu da izgrade jače administrativne kapacitete za uspješno sprovođenje zahtjeva vezanih za proces pridruživanja EU i za razvoj moderne, stručne i kompetentne javne službe.

 

Na otvaranju regionalne konferencije, Ratka Sekulović, direktorka ReSPA, rekla je da se, iako je tokom godina postignut značajan napredak, Zapadni Balkan i dalje suočava s važnim izazovima u pogledu javnog upravljanja. „Dok sve članice ReSPA (osim BiH) imaju nove strategije reforme javne uprave, strateški planovi ne prate uvijek reformu u svoj njenoj složenosti. Naročito je potrebno dodatno poboljšati kapacitete za sprovođenje i nadzor. Prenošenje načela dobrog upravljanja u svakodnevnu praksu naših administracija je od suštinske važnosti za uspjeh u političkim i ekonomskim reformama i izgradnji temelja za primjenu pravila i standarda EU”, naglasila je Sekulović.

 

U želji za što bržim sprovođenjem reformskih aktivnosti, često se zanemaruje da su za to potrebni ljudi – državni službenici, koji imaju adekvatnu stručnost i znanja u oblastima strateškog planiranja, izrade procjena učinka propisa i politika, javnih konsultacija, međuinstitucionalnih konsultacija i koordinacije. „Upravo su ti, visoko stručni i znanjem potkovani državni službenici, temelj za sprovođenje reformskih aktivnosti; a sve države regiona, uključujući Bosnu i Hercegovinu, godinama se bore s problemom nedovoljnih ljudskih kapaciteta i potencijala za sprovođenje suštinskih reformi“, kazao je Josip Grubeša, ministar pravde Bosne i Hercegovine i predsjedavajući Upravnom odboru ReSPA na ministarskom nivou.  

 

“Jasno je da reformski procesi iziskuju velika finansijska sredstva, a svjesni smo činjenice da nijedna država regiona nema neograničena sredstva na raspolaganju. Upravo zbog toga potrebno je staviti akcenat i na finansijsko planiranje i upravljanje javnim finansijama, jer ukoliko dobro isplaniramo, onda ćemo imati adekvatan temelj za osiguranje sredstava EU, ali i drugih donatora, za podršku sprovođenju reformskih aktivnosti”, naglasio je ministar Grubeša.

 

Khaldoun Sinno, zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, istakao je da je EU snažno uvjerena da regionalna saradnja doprinosi izgradnji dugoročnog trajnog odgovora na izazove na Zapadnom Balkanu. „Snažno upravljanje i djelotvorne javne uprave su ključni za rješavanje svih tih regionalnih prioriteta i bavljenje reformskim prioritetima na vašem putu ka evropskoj integraciji. Postoji takođe jaka veza između ekonomskog razvoja i rasta, i kvaliteta upravljanja“, rekao je g. Sinno.

 

Sumirajući nalaze Evropske komisije iz paketu proširenja za 2018. godinu usvojenom u aprilu, g. Sinno je rekao da je Zapadni Balkan jasno na pravom putu, ali još uvijek ga čeka mnogo izazova. „Jasno je da će naš pristup 'Osnove na prvom mjestu' donijeti željene rezultate samo ako su zemlje ozbiljno predane sveobuhvatnom, ambicioznom i vjerodostojnom programu unutrašnjih reformi. Kontinuirana politička predanost, snažna međuinstitucionalna koordinacija i povećana transparentnost i angažovanje spoljnih subjekata su zato neophodni za ostajanje na pravom putu“, zaključio je g. Sinno.

 

“Poređenje dobrih i loših iskustava mora se održati na političkom i tehničkom nivou, redovno i uz podršku istraživanja i obuke. ReSPA je mjesto na kome treba biti radi regionalne saradnje. EU postavlja važne podsticaje kroz podršku, finansiranje i omogućavanje pristupa. Razmjena prvenstveno znači nadahnuće, a ne pronalaženje jednakog rješenja za sve. Jednom kad se načeli dobre vladavine dogovore, radi se samo o sprovođenju“, rekao je u svom uvodnom obraćanju Rolf Alter iz Škole upravljanja Hertie u Berlinu.

 

Neki od zaključaka i preporuka sa konferencije:

 

Pridržavanje koncepta dobre vladavine, u odnosu na pripremu i usvajanje strateškog okvira za reformu javne uprave na Zapadnom Balkanu, zahtijeva primjenu instrumenata i modaliteta koji omogućavaju stalnu modernizaciju javne uprave i poboljšanja u pružanju javnih usluga.

 

U pogledu finansijske održivosti javnih politika, na konferenciji je dosljedno i djelotvorno upravljanje javnim finansijama naglašeno kao važnan dio procesa reforme javne uprave, koja ostaje jedan od temeljnih elemenata politike integracije u EU.

 

Prepoznajući važnost javnog nadzora nad sprovođenjem strategija, vladama zemalja Zapadnog Balkana se preporučuje da osiguraju aktivno objavljivanje izvještaja o monitoringu, i da omoguće konzistentniju uključenost civilnog društva u monitoring i izvještavanje. Takođe, prakse uključivanja podataka koje pruža civilno društvo za vladine izvještaje o monitoringu, kao i organizovanje javnih rasprava o sprovođenju strategija reforme javne uprave i upravljanje javnim finansijama, pokrenute u nekim zemljama, treba aktivnije popularisati širom Zapadnog Balkana kao model dobre prakse.

 

Dogovoreno je podsticanje razmjene iskustava među članicama ReSPA u razvoju ICT rješenja za sisteme planiranja, uz podršku različitih donatorskih organizacija.

 

Uvođenje budžetske podrške EU kao novog modaliteta pomoći procjenjuje se kao korisno za poboljšanje koordinacije politika, strateško planiranje i sprovođenje IPA fondova.