Na prijedlog
Ministarstva pravde BiH, Vijeće ministara BiH je utvrdilo Prijedlog zakona o
izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, kojim se definiše pojam
javnog poticanja na nasilje i mržnju.
Navodi se da
„tko putem štampe, radija, televizije, kompjuterskih sistema ili mreže, na
javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti učini dostupnim
letke, slike ili druge materijale kojima poziva na nasilje i mržnju usmjerenu
protiv skupine ili nekog člana takve skupine određene s obzirom na rasu, boju
kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, spol,
spolno opredjeljenje, rodni identitet, invaliditet ili bilo koje druge osobine, u
slučaju kada je počinjenje izvršeno na način koji će poticati na nasilje i
mržnju protiv skupine osoba ili člana neke skupine, o čemu odlučuje sud, kaznit
će se kaznom zatvora najmanje jednu godinu“.
Kaznom iz
prethodnog stavka kaznit će se „i tko na način kojim se potiče na nasilje ili
mržnju protiv skupine ljudi ili nekog člana takve skupine zbog njihove rase, boje
kože, vjeroispovijesti, porijekla ili nacionalne ili etničke pripadnosti,
spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili bilo koje
druge osobine javno odobrava, poriče ili grubo umanjuje, pravomoćnom odlukom
međunarodnog ili domaćeg suda utvrđen zločin genocida, zločin protiv čovječnosti
i ratni zločin iz članaka 6., 7. i 8. Statuta stalnog Međunarodnog krivičnog
suda ili zločin iz članka 6. Povelje Međunarodnog vojnog suda, pridružene
Londonskom sporazumu od 8. avgusta 1945. godine i drugog međunarodnog suda
koji prihvaća Bosna i Hercegovina“.
Prijedlogom
zakona je definirano da se kazna zatvora zamjenjuje novčanom kaznom tako što se
svaki dan izrečene kazne zatvora izjednačava sa 100 KM novčane kazne. Zakonske
odredbe koje regulišu zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom neće se primjenjivati
na počinioce krivičnih djela protiv integriteta BiH i krivičnih djela protiv
čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom.
Predloženim
zakonom je predviđeno izvršavanje kazne „kućnim zatvorom s elektroničkim
nadzorom“, čime bi se uštedjela znatna finansijska sredstva i rasteretili
zatvorski sistem i ljudski resursi. Ovakav način izvršenja kazne zatvora
primjenjivao bi se za osobe koje su osuđene na kaznu zatvora do jedne godine,
što podrazumijeva da se radi o lakšim krivičnim djelima. Ovaj način izdržavanja
kazne znatno će doprinijeti pravodobnom upućivanju na izdržavanje kazne zatvora
počinitelja osuđenih na duže kazne, odnosno teža krivična djela.
Predloženim
izmjenama je propisano da osuđeni za krivično djelo protiv čovječnosti i vrijednosti
zaštićenih međunarodnim pravom može biti uvjetno otpušten nakon izdržane dvije
trećine te kazne.
Izmjenama i
dopunama Krivičnog zakona propisano je da se amnestija ne može dati za krivična
djela protiv integriteta BiH i krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti
zaštićenih međunarodnim pravom, čime je ispunjena preporuka Radne skupine za
prisilne nestanke.
Ministarstvo
pravde BiH, kao predlagač, dostavit će Prijedlog zakona Parlamentarnoj skupštini
BiH na razmatranje po skraćenoj zakonodavnoj proceduri.