Tokom 2016. godine Ministarstvo pravde BiH je poduzelo brojne aktivnosti na reformi i stvaranju efikasnijeg i usklađenijeg pravosudnog sistema BiH, kako kroz stvaranje odgovarajućih zakonskih okvira tako i kroz aktivnosti i projekte čiji rezultati direktno doprinose ostvarenju svakodnevnih prava građana.

Nakon nekoliko godina stagnacije, usvojen je Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći, na nivou Bosne i Hercegovine. Zakon je od velikog značaja za građane Bosne i Hercegovine, jer će na ovaj način biti omogućen jednak pristup sudovima svim građanima, bez obzira na njihovo imovinsko stanje. Ovo će biti od velike pomoći osobama lošijeg materijalnog stanja, nezaposlenim, žrtvama nasilja ili trgovine ljudima, tražiocima azila i sl, jer će putem Ureda za besplatnu pravnu pomoć, moći ostvariti sva prava vezana za zastupanje u procesima pred Sudom BiH.

Od važnijih zakona takođe treba izdvojiti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o udruženjima i fondacijama Bosne i Hercegovine. Izmjenama zakona koje je sačinilo Ministarstvo pravde BiH, provode se preporuke Komiteta Vijeća Evrope za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma (Moneyval). Novim zakonskim prijedlogom značajno se pooštravaju kriteriji za osnivanje udruženja i fondacija i uspostavljaju strogi mehanizmi kontrole njihovog rada i poslovanja, te obvezuju nevladine organizacije da Ministarstvu pravde BiH podnose godišnje finansijske izvještaje u cilju objavljivanja istih na web stranicama Ministarstva.

U tom kontekstu, važno je istaći da je Ministarstvo pravde BiH ispunilo sve obaveze za skidanje BiH sa tzv. sive liste. Ministarstvo pravde BiH je proteklih mjeseci uložilo ogromne napore i ostvarilo konkretne rezultate kada je u pitanju transparentnost rada NVO i ispunjavanje zahtjeva Odbora eksperata Vijeća Evrope za evaluaciju borbe protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (Moneyval).  Tu prije svega mislimo na aktivnosti koje je Ministarstvo pravde BiH poduzelo na potpisivanju Sporazuma o saradnji na uspostavi sistema razmjene podataka koji se upisuju u Registre udruženja i fondacija u BiH, a koji su u konačnici potpisali ministri svih kantona, ministar pravde FBiH i predsjednik Osnovnog suda u Brčko distriktu BIH.

Sistem u vidu stranice na kojoj će se prikazivati podaci registarskih tijela svih nivoa, ovih dana postaje funkcionalan, a očekujemo da do kraja godine na njemu budu prikazani podaci svih potpisnica Sporazuma koji imaju spremne elektronske podatke. Trenutno ne postoji saglasnost Republike Srpske da učestvuje u ovom projektu, ali s obzirom na značaj projekta očekujemo da će Sporazumu pristupiti i predstavnici ovog entiteta.

Ovo je veliki iskorak u transparentnosti rada NVO, jer će po prvi put svi podaci iz registara različitih nivoa vlasti biti javno dostupni na jednom mjestu.

Operativnošću stranice omogućit ćemo svim zainteresovanim da na jednom mjestu pretražuju podatke različitih registara i brzo dođu do traženih podataka, bilo da im treba podatak koje tijelo na kojem nivou je registrovalo udruženje od njihovog interesa, bilo da ih interesuje da li pod istim imenom ima registrovanih udruženja na više nivoa.

Takođe, veoma značajno je i to da će svi nadležni organi vlasti koji vrše nadzor nad zakonitošću rada udruženja i fondacija, po Zakonu o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorizma imati mogućnost bolje kontrole i nadzora NVO i putem ove stranice.

Kako su sva nastojanja ovog ministarstva usmjerena na stvarna, kvalitetna poboljšanja prava i života građana, stvorili smo i mogućnosti da građani direktno utiču na sadržaj propisa.  Uspješnim pokretanjem centralne aplikacije za savjetovanje sa zainteresovanom javnošću “e-konsultacije” (https://ekonzultacije.gov.ba/)  Ministarstvo pravde BiH omogućilo je svim građanima da direktno sudjeluju u izradi propisa institucija BiH.

Za učešće u konsultacijama do sada se registrovalo više od 500 građana, a osim pojedinaca u proces konsultacija uključuju se predstavnici akademske zajednice, privatnog sektora, organizacija civilnog društva, itd. Tako je npr. javnost imala mogućnost vidjeti sadržaj i dati doprinos izradi što kvalitetnijeg Programa rada Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine za 2017.  Nakon e-konsultacija u toku su i šire konsultacije za Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, i smatramo veoma korisnim da nam se na radnim sastancima i okruglim stolovima koje u narednom periodu planiramo organizovati, pridruži zainteresovana javnost.

Od velikog značaja, prvenstveno za sigurnost građana i bolji sistem krivičnih sankcija svakako je i početak rada Zavoda za forenzičku psihijatriju – Sokolac.

Stavljanje u funkciju forenzičke psihijatrije na Sokocu od ogromne je važnosti za sistem izvršenja krivičnih sankcija BiH, jer se osobe kojima je neophodna stručna, medicinska pomoć, godinama nalaze u neadekvatnom smještaju u KP zavodima ili drugim ustanovama. 

Trenutno imamo 154 „forenzička pacijenta“. Riječ je o osobama koje su krivična djela počinila u stanju smanjene uračunljivosti, pod uticajem opijata itd., a kojima će na ovaj način biti omogućen adekvatan program liječenja.

Radom ove ustanove biće ispunjene i obaveze iz odluke Suda u Strazburu da se omogući adekvatan tretman osobama koje su krivična djela počinile u stanju smanjene uračunljivosti, a Bosna i Hercegovina je izvršila sve preuzete međunarodne obaveze iz oblasti mjera sigurnosti i psihijatrijskog liječenja.

Ponosni smo i na činjenicu da je Bosna i Hercegovina ove godine dobila izgrađene objekte državnog zatvora, na kojima su u toku završni i instalaterski radovi. Nažalost, zbog administrativno- birokratskih situacija koje nisu neuobičajene za ovu vrstu veoma kompleksnih i složenih objekata, rok za početak rada zatvora je pomjeren za proljeće naredne godine.

Realizacijom planiranog projekta Bosna i Hercegovina će dobiti zatvorske kapacitete maksimalne sigurnosti, kapaciteta 348 mjesta. Državni zatvor će biti jedini zavod ove vrste koji će zadovoljavati evropska zatvorska pravila, što je posebno značajno ako se uzme u obzir činjenica da postojeće entitetske zavode karakteriše problem prekobrojnosti i neadekvatnih kapaciteta.

Intenzivno radimo na izmjenama i dopunama Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, a kroz Strukturirani dijalog o reformi pravosuđa usaglašavaju se nova zakonska rješenja,  usklađena sa najboljim evropskim praksama. 

Kroz susrete sa ministrima drugih evropskih zemalja i zaključenja bilateralnih sporazuma, u ovoj godini pomaci su ostvareni i na međunarodnom planu, posebno u međunardnoj pravnoj pomoći i saradnji, efikasnim procesima ekstradicija itd. Rad na odgovoranju na upitnik EK je takođe intenziviran, s tim da je ministarstvo na značajan dio pitanja već pripremilo odgovore, kroz Strukturirani dijalog o pravosuđu i različite projekte vezane za EU.

Uz sve navedene aktivnosti, Ministarstvo pravde BiH svakodnevno provodi i druge aktivnosti predviđene zajedničkim reformskim okvirom za institucije u sektoru pravde u BiH, a sve u cilju prevladavanja postojećih slabosti i postizanja usaglašenih rješenja svih nadležnih tijela o ključnim pitanjima unaprjeđenja pravosuđa.