U organizaciji Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske i predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, u Zagrebu se održava dvodnevna međunarodna konferencija o temi: "Budućnost proširenja EU: Pravosuđe i temeljna prava", a u čijem radu sudjeluje i Davor Bunoza, ministar pravde BiH.

Konferencija ima za cilj podijeliti različite perspektive procesa proširenja Europske unije od strane sudjelujućih zemalja, kao i sa strane visokih predstavnika Europske komisije. Konferencija također pruža priliku za dijeljenje iskustava i naučenih lekcija Republike Hrvatske s drugim zemljama na putu prema njihovom članstvu u EU, posebno o pregovorima u okviru Poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava).

Obraćajući se na konferenciji ministar Bunoza govorio je o ostvarenim rezultatima i napretku Bosne i Hercegovine prema EU. Istaknuo je kako je naša zemlja u proteklih godinu dana usvojila niz zakona i odluka koji su dio prioriteta Europske komisije za otvaranje pregovora. Vezano za Ministarstvo pravde BiH, kazao je kako su usvojene izmjene i dopune Zakona o VSTV-u i Zakona o slobodi pristupa informacija, te da vjeruje kako će do kraja veljače biti doneseni i Zakon o sudovima i Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama, koji su također prioritetni zakoni za otvaranje pregovora. Ministar Bunoza naglasio je kako očekuje da će Europska komisija prepoznati učinjene napore i pozitivnu radnu energiju Vijeća ministara BiH, te da će Bosna i Hercegovina u ožujku dobiti datum za otvaranje pregovora s EU.       

Na početku konferencije sudionicima se putem videolinka obratio povjerenik Europske komisije za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi koji je kazao kako je politika proširenja EU-a sada više no ikad geostrateška investicija u dugotrajan mir, stabilnost i sigurnost za cijeli naš kontinent. Mađarski povjerenik rekao je kako put Hrvatske prema Europskoj uniji ostaje inspirativan za države koje trenutno teže članstvu, posebno njezino pregovaračko iskustvo u poglavljima 23 i 24, Pravda, sloboda i sigurnost. Várhelyi je rekao kako je napredak u ta dva poglavlja ključno za demokratski razvoj država, neovisnost njihovog sudstva i zaštitu temeljnih prava njihovih građana, a to je posljedično važno i za ekonomski razvoj. Svaki konstruktivan čin prema tim ciljevima dovodi nas korak bliže prema stabilnoj i mirnoj Europi, zaključio je.

Domaćin konferencije hrvatski ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica u uvodnom je obraćanju govorio o hrvatskom procesu pregovora, kazavši kako je bio iznimno tehnički zahtjevan. Hrvatska je imala 35 pregovaračkih poglavlja umjesto dotadašnjih 31 te je pregovarala s 27 članica EU-a, najviše dosad.
Hrvatska je kroz pregovore s EU-om uskladila 650 zakona i 1500 podzakonskih propisa, a tijekom šest godina pregovora Europskoj komisiji poslala je dokumente na 200 tisuća stranica, dočarao je brojevima ministar Malenica opseg pregovaračkog procesa. Poglavlje 23, na kojem je naglasak dvodnevne konferencije, značajno je ubrzao sudske procese u Hrvatskoj pa je broj neriješenih sudskih predmeta smanjen za 50 posto, rekao je ministar, dodavši da je usklađivanjem povećana neovisnost državnog sudbenog vijeća i državnoodvjetničkog vijeća. Malenica je okupljenim predstavnicima pravosuđa zemalja kandidatkinja poručio kako će njihove zemlje kroz proces eurointegracije prolaziti kroz dramatične i sveobuhvatne transformacije, no to će omogućiti stabilnost institucija i demokratskog sustava, vladavinu prava, ljudska prava i funkcionirajuću tržišnu ekonomiju.
Hrvatska će nastaviti unutar EU-a biti snažni zagovornik procesa proširenja, temeljenog na individualnim postignućima, rekao je Malenica, naglasivši kako će Hrvatska pritom nastaviti dijeliti svoja iskustva.

Uz ministra Bunozu na konferenciji sudjeluju i ministri ili zamjenici ministara pravosuđa: Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije, Srbije, Turske i Kosova, te predstavnici Europske komisije za pravosuđe, proširenje i unutarnja pitanja, kao i suci, pravni stručnjaci, te sveučilišni profesori i savjetnici u pravosuđu.