U organizaciji Regionalne škole za javnu upravu (ReSPA) u Sarajevu je održan dijalog o politici na visokoj razini za Zapadni Balkan pod nazivom: „Atraktivna i kvalificirana javna služba za budućnost“. Dijalog je okupio ministre odgovorne za reformu javne uprave u zemljama Zapadnog Balkana, visoke javne dužnosnike, predstavnike Europske komisije, regionalnih i međunarodnih organizacija i istaknute stručnjake u ovoj oblasti kako bi razgovarali o viziji javne službe koja je učinkovita i transparentna s visokokvalificiranim službenicima koji će odgovoriti na sve izazove.  

Uz direktoricu ReSPA-e Maju Handjiska Trendafilova i ministra pravde BiH Davor Bunozu, u radu konferencije osobnom nazočnošći ili on-line sudjelovali su i ministri iz ostalih zemalja članica ReSPA-e: Azir Aliu, ministar informacijskog društva i uprave Republike Sjeverna Makedonija, Elisa Spiropali, državna ministrica za parlamentarne odnose Republike Albanije, Maraš Dukaj, ministar javne uprave Crne Gore, Bardhyl Dobra, zamjenik ministra unutarnjih poslova zadužen za javnu upravu Kosova* i Aleksandar Martinović, ministar državne uprave i lokalne samouprave Republike Srbije.

Ministar pravde BiH Davor Bunoza istaknuo je kako je Bosna i Hercegovina aktivna članica ReSPA-e od njezinog samog osnivanja što našoj zemlji omogućava regionalnu suradnju i razmjenu iskustava između država članica. Naglasio je kako se BiH, kao i ostale države članice ReSPA-e, nalazi u procesu europskih integracija i da je dobivanjem kandidacijskog statusa reforma javne uprave postala prioritetna zadaća. „Jedan od uvjeta koji je pred BiH je upravo reforma javne uprave, štaviše reforma državne službe u smislu stvaranja profesionalne, odgovorne, kvalitetne, transparentne i učinkovite državne službe, koja će biti sposobna iznijeti sve obveze koje se državi nameću kroz eurointegracijski put, ali i koja će biti u pravom smislu te riječi na usluzi građanima. Za nas je to veliki izazov jer je, zbog specifične ustavne strukture, nužno harmonizirati propise i postupanja na državnoj, entitetskim, te na županijskim razinama u Federaciji BiH“ – kazao je Davor Bunoza, ministar pravde BiH. Kao prioritetne zadaće i planove za budućnost, ministar Bunoza naveo je depolitiziranje javne uprave i zadržavanje kvalitetne radne snage, čime će građanima biti omogućeno lakše ostvarivanje njihovih prava. „Zbog svega navedenog, truditi ćemo se da iskoristimo sve ono što ReSPA pruža – da kroz usvajanje najboljih praksi susjednih zemalja, razmjenu mišljenja, konstruktivni dijalog, radionice, tematske sastanke i druge vidove aktivnosti uzmemo za sebe ono što se najbolje uklapa u kontekst BiH i što će doprijenijeti istinskoj provedbi reformi.“ – istaknuo je ministar Bunoza.

Direktorica ReSPA-e Maja Handjiska Trendafilova istaknula je kako se zemlje Zapadnog Balkana uglavnom nose sa sličnim problemima kada je u pitanju rad javne uprave. Istaknula je kako je važno raditi na razvoju ljudskih potencijala, imati motivirane zaposlenike i dobro organizirati njihov rad kako bi javna uprava bila uspješna.

Vaclav Sterba, voditelj tima za reformu javne uprave Europske komisije kazao je kako je za svaku zemlju Zapadnog Balkana od iznimnog značaja dobro organizirati javnu upravu i imati kvalitetne kadrove koji će znati komunicirati s briselskom administracijom kada počme otvaranje pregovora za pristupanje EU. „Potrebno je imati kvalificirane kadrove koji će kreirati atmosferu za privlačenje investicija i dobivanje sredstava iz EU fondova“ – kazao je Sterba.

Bosna i Hercegovina je kroz 2023-ću godinu predsjedavala ReSPA-om, a sada je tu zadaću od ministra Bunoze za 2024-tu preuzeo Azir Aliu, ministar informacijskoga društva i uprave Sjeverne Makedonije.   

Regionalna škola javne uprave (ReSPA) je međunarodna međuvladina organizacija koja djeluje kao inovativno regionalno središte za istraživanje politika, razmjenu znanja i umrežavanje u oblasti javne uprave. Članice ReSPA-e su: Albanija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija, dok je Kosovo korisnik. Glavni ciljevi Protokola ReSPA su: unapređenje regionalne suradnje u oblasti javne uprave, jačanje administrativnih kapaciteta zemaljan na njihovom putu u europske integracije i razvoj ljudskih resursa u skladu s odredbama Evropskog administrativnog domena.

 

*Ova oznaka ne dovodi u pitanje stavove o statusu i u skladu je s Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o kosovskoj deklaraciji o neovisnosti