U Briselu je 19. rujna 2024. godine održan sedmi sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje (SP) između Bosne i Hercegovine i Europske unije. Sastankom su na strani EU kopredsjedavale Valentina Superti, direktorica za Zapadni Balkan, i Barbara Jésus-Gimeno, šefica Odjela za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo pri Generalnoj direkciji za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Europske komisije. Delegaciju Bosne i Hercegovine predvodila je Elvira Habota, direktorica Direkcije za europske integracije pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.

 

Odbor za SP razmotrio je ključne događaje u svezi s političkim i ekonomskim kriterijima. Ispred Ministarstva pravde BiH, o važnim temama kao što su politički kriteriji, demokracija, regionalna suradnja, međunarodne obveze, rad pravosuđa i domaće procesuiranje ratnih zločina izvještavali su tajnik ministarstva Željko Bogut i predstojnica Ureda Ivana Zovko-Planinić.

 

Postignuti rezultati Bosne i Hercegovine, navedeni u izvješću Komisije, doveli su do odluke Europskog vijeća u ožujku 2024. godine o otvaranju pristupnih pregovora. Ovi rezultati trebaju poslužiti kao poticaj za odlučan napredak BiH u implementaciji reformi sukladno pravilima i standardima EU te ključnim prioritetima iz Mišljenja. Također, potrebno je poduzeti sve relevantne korake iz preporuka iz 2022. godine, kako bi Vijeće moglo usvojiti pregovarački okvir.

 

Komisija je ponovila poziv Bosni i Hercegovini da finalizira nacionalni plan za preuzimanje pravne stečevine EU (NPAA). Također, naglašena je važnost imenovanja operativnog glavnog pregovarača i uspostavljanja pregovaračkih struktura za potrebe eksplanatornih sastanaka o pravnoj stečevini EU.

 

Svjesna ključne uloge Ministarstva pravde BiH, Komisija je naglasila potrebu za usvajanjem reformi koje će osnažiti vladavinu prava. Ove reforme uključuju donošenje novih zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH i Sudu BiH, zbog čega je ovoj temi posvećena  značajna pažnja tijekom sastanka.Također, Ministarstvo pravde Bosne i Hercgovine je odgovorilo  i na pitanja u svezi  reforme Izbornog zakona, te implementacije presuda Europskog suda za ljudska prava. U odgovoru predstavnika Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine  naglašeno je da  donošenje  odgovarajućeg  Izbornog zakona predstavlja izazov u svim demokratijama, a posebno  višenacionalnim  državama kao što je Bosne i Hercegovina.

 

Naglašeno je da  reforma Izbornog zakona  treba obuhvatiti  izvršavanje, kako presuda Europskog suda za ljudska prava, tako i Odluke Ustavnog suda BiH, radi pronalaska  balansa  ostvarivanja kolektivnih prava i pojedinačnih prava u BiH.

 

Na kraju sastanka, dogovoren je dnevni red sljedećeg, osmog ciklusa sastanaka sektorskih pododbora u okviru SSP-a, koji će se održati u 2024/2025. godini.