U Briselu je
19. rujna 2024. godine održan sedmi sastanak Odbora za stabilizaciju i
pridruživanje (SP) između Bosne i Hercegovine i Europske unije. Sastankom su na
strani EU kopredsjedavale Valentina Superti, direktorica za Zapadni Balkan, i
Barbara Jésus-Gimeno, šefica Odjela za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo pri
Generalnoj direkciji za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju
Europske komisije. Delegaciju Bosne i Hercegovine predvodila je Elvira Habota,
direktorica Direkcije za europske integracije pri Vijeću ministara Bosne i
Hercegovine.
Odbor za SP
razmotrio je ključne događaje u svezi s političkim i ekonomskim kriterijima.
Ispred Ministarstva pravde BiH, o važnim temama kao što su politički kriteriji,
demokracija, regionalna suradnja, međunarodne obveze, rad pravosuđa i domaće
procesuiranje ratnih zločina izvještavali su tajnik ministarstva Željko Bogut i
predstojnica Ureda Ivana Zovko-Planinić.
Postignuti
rezultati Bosne i Hercegovine, navedeni u izvješću Komisije, doveli su do
odluke Europskog vijeća u ožujku 2024. godine o otvaranju pristupnih pregovora.
Ovi rezultati trebaju poslužiti kao poticaj za odlučan napredak BiH u implementaciji
reformi sukladno pravilima i standardima EU te ključnim prioritetima iz
Mišljenja. Također, potrebno je poduzeti sve relevantne korake iz preporuka iz
2022. godine, kako bi Vijeće moglo usvojiti pregovarački okvir.
Komisija je
ponovila poziv Bosni i Hercegovini da finalizira nacionalni plan za preuzimanje
pravne stečevine EU (NPAA). Također, naglašena je važnost imenovanja
operativnog glavnog pregovarača i uspostavljanja pregovaračkih struktura za
potrebe eksplanatornih sastanaka o pravnoj stečevini EU.
Svjesna ključne
uloge Ministarstva pravde BiH, Komisija je naglasila potrebu za usvajanjem
reformi koje će osnažiti vladavinu prava. Ove reforme uključuju donošenje novih
zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH i Sudu BiH, zbog čega je ovoj
temi posvećena značajna pažnja tijekom
sastanka.Također, Ministarstvo pravde Bosne i Hercgovine je odgovorilo i na pitanja u svezi reforme Izbornog zakona, te implementacije
presuda Europskog suda za ljudska prava. U odgovoru predstavnika Ministarstva
pravde Bosne i Hercegovine naglašeno je
da donošenje odgovarajućeg
Izbornog zakona predstavlja izazov u svim demokratijama, a posebno višenacionalnim državama kao što je Bosne i Hercegovina.
Naglašeno je
da reforma Izbornog zakona treba obuhvatiti izvršavanje, kako presuda Europskog suda za
ljudska prava, tako i Odluke Ustavnog suda BiH, radi pronalaska balansa
ostvarivanja kolektivnih prava i pojedinačnih prava u BiH.
Na kraju
sastanka, dogovoren je dnevni red sljedećeg, osmog ciklusa sastanaka sektorskih
pododbora u okviru SSP-a, koji će se održati u 2024/2025. godini.